WebMediaWeb

NašaBankaMorala - uskoro
Grupacija za moralnog čovjeka

KRAPINA12.480
VARAŽDIN46.946
ČAKOVEC27.820
BJELOVAR40.276
OSIJEK108.048
VUKOVAR27.683
POŽEGA26.248
SISAK42.497
KARLOVAC55.705
GOSPIĆ 12.980
PAZIN9.227
RIJEKA128.624
ZADAR75.082
ŠIBENIK46.332
SPLIT172.108
DUBROVNIK 42.615
GENERAL ELECTRIC +11.000123
GRAPHIC RIVER +11.000123
SONY INC +125.10
SAMSUNG -25.10
APPLE INC -125.10
MET CREATIVE +125.10
MICROSOFT -1.0068
GOOGLE -5.00631
YAHOO -22.244
NASDAQ -25.10
ENVATO +25.10
THEMEFOREST +25.10
HTMGARCIA +107.600
TOYOTA -0.0007
SIEMENS +0.0069
ASELSAN -1.0015
NASDAQ -1.0015

 

S nama imate život bez stresa! S našim Partnerima imate sigurnu kvalitetu i najniže cijene
S nama imate mogućnost ostvariti DODATNU ZARADU svaki dan 30 kuna, minimalno.

Imunološki zavod, javni interes ili profit

 

CIJELA priča o Imunološkom zavodu priča je o hrvatskoj nesposobnosti, šutnji i zakulisnim igrama iz tko za kojih razloga – već znate iz medija, Imunološki zavod je izgubio potrebne dozvole za rad jer je zgrada u tako lošem stanju da tamo ne možete proizvoditi ni hranu za kućne ljubimce, a kamoli cjepiva, serume, protuotrove i općenito sve što se tamo već proizvodilo.

Onim što je bilo zadnjih 20 godina tamo trebaju se baviti nadležni (pri tome ne isključiti ni istražna tijela), no pogledajmo stvarnost – i mediji i Vlada i mnogi drugi kažu da je Imunološki zavod potreban, kako su preparati koji su se tamo proizvodili kvalitetni, kako ima i znanja i mogućih patenata novih rješenja. Pa što je zapelo?

Imunološki zavod  je profitno društvo

Jednostavno je – danas Hrvatska u biti ne zna što bi s Imunološkim zavodom. Za one koji nisu pratili detalje – puni naziv je Imunološki zavod d.d., dakle dioničko društvo. Imunološki zavod je trgovačko društvo, oblik organiziranja namijenjen da bi stvarao dobit osnivačima. U Hrvatskoj riječi tipa "zavod" ili "institut" nisu zaštićene u smislu da ih mogu koristiti ustanove – uredno možete imati takve firme. Ovo je jedna od njih.

Imunološki zavod d.d. nalazi se na "Popisu pravnih osoba o posebnog državnog interesa", ali ne spada u ona koja država smije izravno potpomagati kao što je HŽ-infrastruktura. Njegovo mjesto je na tržištu, a zadatak mu je kao i svakog drugog dioničkog društva – ostvarivati dobit. Može je onda isplatiti dioničarima, može i uložiti u daljnji razvoj ali bit trgovačkog društva je, kako i ime kaže, trgovati. Prodavalo cjepiva ili rajčice, svejedno.

Da li ima specifičnih trgovačkih društava koji funkcioniraju na drugim osnovama? Ima, primjerice Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., ali ona je tu po posebnim propisima i ima posebnu ulogu. Ima i neki "srednji put", kao što je APIS – trgovačko društvo, no koje radi uglavnom s državom. Zašto je trgovačko društvo? Jednostavno, informatičari traže plaće iznad državnih koeficijenata, pa je onda najlakše imati specijaliziranu firmu koja radi za državu. No, opet, Imunološki zavod ne spada ni u ovo kategoriju, jer jednostavno njegov rad ne pokriva njegove troškove.

Imunološki zavod d.d. očigledno nije u stanju funkcionirati kao klasično trgovačko društvo. Raditi, zarađivati, plaćati račune i ostvarivati dobit, ili barem biti na nuli. No, što ako Hrvatska želi imati organizaciju koja će raditi lijekove iz ljudske krvi i plazme, koja će raditi i evo protuotrov za ugriz crne udovice? Isti se ne radi već godinama: "Zdravstvene ustanove u priobalju ostaju bez protuotrova za ubod crne udovice jer Imunološki zavod više ne proizvodi taj antitoksin, i to uoči špice turističke sezone. U ovaj podatak uvjerile su se i zdravstvene ustanove koje obnavljaju zalihe protuotrova pokušavajući ga naručiti kod svog dosadašnjeg proizvođača za hrvatsko tržište, Imunološkog zavoda." (Novi list, 04.07.2011.)

Jednostavno je – ako društvo kaže da ne nešto želi i nešto treba, a to nije izravno profitabilno – neće osnovati trgovačko društvo kojem je uloga ostvarivati dobit – nego ustanovu.

Ustanove kao neprofitne organizacije

Ako imamo važnu djelatnost koja ne donosi dobit, onda se osniva – ustanova. Muzeji, parkovi prirode, fakulteti, kazališta – u pravilu su ustanove. Kaže Zakon o ustanovama: Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Na pravnu osobu koja te djelatnosti obavlja radi stjecanja dobiti primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima. Naime, i ustanova može neke stvari raditi za tržište – npr. nacionalni park prodavati suvenire i tu nastupa kao trgovačko društvo.

Dakle, ako u Hrvatskoj želimo imati povijesni muzej – jasno je da kao d.d. ili d.o.o. neće baš proći dobro. Ne može ga ni država sufinancirati – jer to Europska unija ne dozvoljava. I zato ćemo osnovati ustanovu. I ona se može sufinancirati i plaćati iz proračuna, ako građani i njihovi zastupnici zaključe da nam ta aktivnost treba.

Isto tako, ako želimo imati protuotrov za ugriz crne udovice, koji će olakšati bolove onome tko je imao nesreću da ga ista ugrize, onda treba jasno i glasno reći: "Želimo da se to proizvodi, i jasno nam je ne može biti profitabilno, i spremni smo davati kuna koliko treba da to kao društvo imamo!"

Borba da bi stvari ostale iste

Imunološki zavod d.d. je pred gašenjem. On je definitivno već i trebao biti u stečajnom postupku, koliko plaća nije isplaćeno i čini se da ga drži samo politička odluka da se stečaj ne pokreće. Ali temeljni problem se ne rješava – što se s Imunološkim zavodom želi? Vrijeme od prije se jednostavno nikada neće vratiti.

Postoje tri jednostavna puta: Prvi je ostaviti sve kako jest – što očigledno znači stečaj; ovo trgovačko društvo ne spada u ona infrastruktura u koja država smije uliti proračunske novce (i gdje je onda garancija da će dalje sve ići dobro s tržištem). Drugo je naći nekoga tko će Imunološki zavod d.d. kupiti – no to znači da taj isti sutra može odlučiti da će firmu ugasiti ili da će umjesto seruma prodavati rotkvice ili otvoriti hostel u poslovnim prostorijama. Treće je zaključiti da Imunološki zavod trebamo, da sve njegove aktivnosti neće i ne mogu biti komercijalne – idemo onda osnovati javnu ustanovu, staviti ravnatelja, upravno vijeće – i odlučiti koliko novaca poreznih obveznika želimo izdvajati za njegove djelatnosti. Ako novca imamo. Ako ne – nikom ništa.

Politička i ekonomska rješenja su u biti jednostavna. Cijeli problem Hrvatske se jako dobro ogleda u Imunološkom zavodu – jednostavno se pokušavaju stvari vratiti kakve su bile, pokušava se da staro rješenje napokon proradi. Neće proraditi više nikada. Umjesto da se kažu alternative, odluči o jednoj i ta odluka provede.

Zašto je to u Hrvatskoj tako teško? Zašto je teško jasno reći što se može, što se ne može i ako se može – koliko će to koštati? I onda postupiti sukladno onome što se odlučilo.

Izvor: index.hr

Broj prikaza
3224819